Vodič za odabir kotla na kruto gorivo

Nakon brojnih upita naših korisnika o izboru kotla za centralno grijanje odlučili smo napisati ovaj kratki vodič. Cilj ovog vodiča je upoznati vas s različitim vrstama kotlova na kruto gorivo za centralno grijanje, njihovim prednostima i nedostacima.

Općenito o kotlovima i grijanju

U području centralnog grijanja nova rješenja i poboljšanja pojavljuju se konstantno i potrebno ih je pratiti i poznavati. Teži se većoj iskoristivosti i što manjem postotku loših čestica prilikom sagorijevanja.

Veća iskoristivost za krajnjeg korisnika znači uštedu, a manji postotak loših čestica znači očuvanje prirode i ekološku osviještenost.

Osim veće efikasnosti i smanjenog negativnog utjecaja na okoliš, nove tehnologije nam omogućavaju automatizaciju, tj. pametno upravljanje radom kotla. Jedan od primjera za to je kotao na pelet.

On pomoću automatike upravlja radom kotla na takav način da radi samo kada je potrebno. Drugim riječima, jednom kada temperatura u kući bude jednaka željenoj, kotao prestaje s radom i prelazi u “Stand by”.

Takav način rada je moguć samo s kotlovima koji imaju automatski sustav dobave energenta – pelet, ulje, plin.

Naše tržište je odlično opskrbljeno novim i inovativnim tehnologijama, ali kupci skloni različitim sugestijama i nedovoljno informirani često pogrešno izaberu.

Pravila struke nalažu da se sistemi grijanja trebaju obnavljati svakih 10 godina. To se posebno odnosi na kotlove i uređaje za zagrijavanje vode u sistemu.

Elementi koji mogu služiti duže od toga su ogrijevna tijela, radijatori i cjevovodi. Ventile i regulacijske uređaje treba mijenjati zbog dugotrajnosti i zbog novih i boljih tehničkih rješenja koja su se u međuvremenu pojavila na tržištu.

Glavni dijelovi uobičajenih sistema centralnog grijanja su peć – kotao, cjevovodi, ogrijevna tijela, armature (ventili i ostali zaporni elementi), ekspanziona posuda, cirkulacijska crpka te uređaji za regulaciju i kontrolu procesa grijanja.

VAŽNO: Pri postavljanju novog sistema nemojte izabrati elemente koji su zastarjeli i neekonomični!

Kotlovi za centralno grijanje se konstruktivno razlikuju prema vrsti goriva, ali i po nekim drugim karakteristikama, od kojih je najznačajnija namjena s obzirom na snagu.

Nije jednaka konstrukcija kotlova za tzv. etažno grijanje, konstruiranih za manje prostore do veličine srednjeg stana i onih za velike sisteme. Prvi često moraju biti prilagođeni radu u stambenim prostorijama, bez posebne kotlovnice.

Etažni kotlovi

Najmanja i najjednostavnija konstrukcija je tzv. kotao štednjak. On je predviđen isključivo za etažno grijanje stanova ili dijelova obiteljske kuće.

Loži se krutim gorivom i prikladan je za manje prostore jer služi centralnom grijanju i kuhanju. Omogućuje najjeftiniju instalaciju centralnog grijanja, jer se obično u prostoriji gdje je kotao ne postavljaju ogrjevna tijela (radijatori). Takvi kotlovi se izrađuju u dimenzijama standardnih kuhinjskih elemenata.

ABC Concept 2-red-medium

ABC Concept 2 – primjer etažnog kotla

 

Karakteristike:

  • jeftina instalacija
  • najjednostavnija konstrukcija
  • predviđen za etažno grijanje
  • za energent koristi kruto gorivo
  • služi centralnom grijanju i kuhanju
  • dimenzije standardnih kuhinjskih elemenata

Kotlovi na drva i pelet

Dokazano je da loženjem na cjepanice drva dobivamo najekonomičnije grijanje i zbog toga se ne treba ustručavati i/ili smatrati ovaj način grijanja primitivnim.

Tehnologija je napredovala i danas postoje konstrukcije kotlova na drva visokog koeficijenta iskoristivosti.

Viadrus-U22-pec-za-centralno-grijanje

Viadrus U22 – primjer kotla na drva

Stupanj iskoristivosti kod kotlova na drva kreće se oko 70%, dok kotlovi na pelet imaju iskoristivost oko 90%.

Veliku iskoristivost kotao na pelet ima zbog oblika peleta i njegove male vlažnosti (manje od 5%) što mu omogućava doziranje i veću energetsku vrijednost od drva u cjepanicama (vlažnosti oko 20%).

Slimpel – primjer kotla na pelet

Kotao na drvo ili pelet?

Kada razmišljamo o kotlovima na kruta goriva dva su najpopularnija rješenja. Kotlovi na drva i kotlovi na pelet. Svaki od njih ima svoje prednosti (ali i nedostatke) i njihov odabir varira od osobe do osobe.

Da bi olakšali odabir slijede glavne prednosti i nedostaci ove dvije vrste kotla.

Prednosti kotlova na drva

  • niska početna investicija
  • jeftin i lako dobavljiv energent
  • dobra iskoristivost
  • jednostavno održavanje

Nedostaci kotlova na drva

  • nema mogućnost automatskog loženja
  • nema mogućnost regulacije snage kotla
  • priprema i skladištenje drva mogu biti problem
  • nemogućnost gašenja kada temperatura dosegne zadanu
  • za optimalan rad potrebna priprema drva min 2 godine unaprijed

Prednosti kotlova na pelet

  • automatsko doziranje goriva
  • jednostavno i lako održavanje
  • visoka iskoristivost (preko 90%)
  • upravljanje vođeno sobnim termostatom
  • automatsko gašenje kada temperatura dosegne zadanu
  • moguće je podesiti od kada do kada želimo da kotao radi
  • mogućnost kupovanja goriva po potrebi i lako skladištenje

Nedostaci kotlova na pelet

  • visoka početna investicija
  • nestabilna cijena peleta
  • rad ovisan o el. energiji

Pirolitički kotlovi

Ovi kotlovi su dobili ime po pirolizi, fazi izgaranja drva koja se pojavljuje na temperaturama iznad 100°C. U toj fazi toplinskim zagrijavanjem se iz drva počinju oslobađati tzv. pirolitički plinovi.

Zahvaljujući posebnoj konstrukciji kotla, regulaciji i ugrađenom ventilatoru kod pirolitičkih kotlova faza pirolize je posebno naglašena.

Kotlovi na pirolizu najčešće imaju dvodjelno ložište i ventilator s promjenjivim brojem okretaja koji dobavlja potrebnu količinu zraka.

Atmos DC - pirolitički kotlovi za centralno grijanje

Atmos DC – primjer pirolitičkog kotla

U gornjem dijelu ložišta pirolitičkog kotla dolazi do sušenja drva, njegove toplinske razgradnje i stvaranja žara. Zbog rada ventilatora koji dovodi kisik oko žara dolazi do raslinjavanja, odnosno stvaranja drvnog plina.

U gornjem dijelu primarni zrak nije dovoljan za izgaranje, nego samo za rasplinjavanje.

Zbog razlike u tlakovima (ovisno o mjestu ugradnje ventilatora) nastali drvni plin prelazi u donji dio ložišta. Prolaskom kroz područje žara i kroz sapnicu, plin se upali i u potpunosti izgara.

Potpunost izgaranja osigurana je dovođenjem sekundarnog zraka kroz sapnicu. Kvaliteta i izgled plamena podsjeća na izgaranje ulja ili plina na klasičnim plamenicima.

Kotlovi koji rade pomoću pirolize imaju stupnjeve iskoristivosti oko 90%! Kotlovi na pirolizu mogu godišnje uštedjeti i do 25% ukupnih potreba za drvom.

Još jedna od prednosti ovih kotlova je to što imaju dulje vrijeme između dva punjenja (8-12 sati), a to ovisi o veličini kotla, spremniku topline, vlažnosti drva i sl. Zbog visoke kvalitete izgaranja količina nastalog pepela je mala.

Rukovanje kotlom je jednostavno, a automatska regulacija daje visoki komfor korištenja.

Napomene

Drva za loženje kod ovih kotlova moraju biti suha (vlažnosti 15 – 25 %). Drva koja su u istoj godini posječena i ložena nisu odgovarajuće kvalitete. Povećana vlažnost rezultira manjom raspoloživom toplinom. Osim toga ima za posljedicu stvaranje manjih količina drvnog plina tijekom postupka pirolize, a time se smanjuje stupanj iskoristivosti kotla.

Zbog velikih oslobađanja topline kod pirolitičkih kotlova instaliraju se posebni sigurnosni termički elementi i akumulacijski spremnici za akumuliranje viška proizvedene tople ogrjevne vode. Zavisno od proizvođača ili broja ogrjevnih tijela za svakih 1000W treba se osigurati 35-50 litara u akumulacijskom spremniku.

Ostali elementi

Ostali elementi poput cirkulacijske pumpe, ekspanzione posude, sigurnosnih ventila i drugih potrebnih elemenata u kotlovnici nabavljaju se i ugrađuju posebno.

Za pravilan izbor kotla potrebno je elementarno poznavanje svih raspoloživih rješenja. Jedan je zajednički element, a to je snaga kotla. Proizvođači deklariraju stupanj iskoristivosti i snagu kotla za pojedine tipove i oni moraju biti što bliži, ali iznad izračunatih gubitaka topline.

Treba također imati na umu da većina kotlova radi ekonomično samo na svom optimalnom režimu pa se ostavljanje rezerve učinka (kupnjom većeg kotla) ne isplati zbog eksploatacije.

Razumno je da i priprema potrošne tople vode bude u sistemu, najbolje kao bojler za toplu vodu, posebno izoliran od kotla. Volumen bojlera se određuje prema potrebi objekta. Takav bojler može imati i ugrađen električni grijač koji koristimo za razdoblje sezone bez grijanja. Bojler s dva cijevna izmjenjivača topline biramo za spajanje na solarne kolektore.

Ukoliko imate dodatna pitanja stojimo Vam na raspolaganju putem telefona (01)6141-894 ili putem e-mail poruke na info@tehno-dom.hr.